“U zdravom tijelu – zdrav duh!“ – povezanost tjelesnog vježbanja i psihičkog zdravlja
Foto: Shutterstock
“MENS sana in corpore sano” je stara latinska poslovica koja se nalazi u pjesmi rimskoga autora Juvenala (Satira X, stih 356). Poslovica u svom izvornom obliku govori da jedino zdrav duh i zdravo tijelo trebamo tražiti (moliti) od Boga. Kasnije su ljudi spoznali kako te dvije stvari često idu zajedno te da možemo unaprijediti ili očuvati svoje fizičko i mentalno zdravlje pomoću tjelesnog vježbanja.
Kada govorimo o dobrobitima vježbanja za čovjekovo zdravlje možemo istaknuti dva smjera: jedan je unapređenje opšteg zdravstvenog statusa, a drugi je prevencija bolesti. Od najranije životne dobi, zadatak tjelesnog vježbanja je pozitivno djelovati na rast i razvoj organizma te funkcionalnih sposobnosti organskih sistema. Nadalje, podsticati pravilno držanje tijela, razvijati higijenske te prehrambene navike, ali svakako unaprijediti međuljudske odnose. Pri tjelesnom vježbanju velika je mogućnost za razvoj pozitivnih društvenih i moralnih osobina kao što su: timski rad, solidarnost, pravednost, odlučnost, smjelost, prisebnost, upornost, ustrajnost, discipliniranost, odgovornost, iskrenost, skromnost, optimizam, poštenje, kulturno ponašanje, patriotizam i dr.
Savremeni način života često donosi simptome anksioznosti i stresa na koje većina osoba nisu imune. Glavni činitelj kod kratkotrajnih promjena raspoloženja je tjelesno vježbanje ili rekreacija; kroz uživanje i zadovoljstvo u aktivnostima koje obavljamo (u društvu) pokušavamo doći do ključnih elemenata za psihičku dobrobit, a same aktivnosti nam barem neko vrijeme misli udaljuju od problema. Kada govorimo o dobrobitima za pojedinca moramo spomenuti uzročno–posljedičnu vezu koju ima tjelesno vježbanje na psihofizičko zdravlje. Povećanjem snage, izdržljivosti (unapređenjem kondicije) ili smanjenjem tjelesne težine (ili drugih tjelesnih nedostataka poput lošeg držanja, nepravilnih nogu…) pojedinac dobija bolje mišljenje o samom sebi što povećava percepciju ličnih mogućnosti i sposobnosti, a samim time dolazi do rasta samopouzdanja te dodatne motivacije za nastavak tjelesnog vježbanja što će mu omogućiti postizanje viših ciljeva. Brojna istraživanja provedena na depresivnim ljudima (učenicima, studentima, radnicima) dokazala su da tjelesno vježbanje ima gotovo jednak učinak na zdravlje kao i psihoterapijske metode. U borbi protiv stresa vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma. Vježbanje smanjuje nivo “hormona stresa” – kortizola, a povećava nivo endorfina – hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije. Vježbanje odvlači pažnju od izvora stresa te istraživači potvrđuju da redovito vježbanje smanjuje osjetljivost na stres, ali i olakšava borbu s već postojećim stresom.
Kako to da neki ljudi imaju više samopoštovanje, a drugi manje?
Brojna istraživanja dokazuju da je redovno vježbanje i bavljenje sportom negativno povezano sa stresom, anksioznošću i depresijom, a pozitivno sa samopoštovanjem. Možemo tvrditi da postoji značajna povezanost između bavljenja tjelesnim aktivnostima i povišene visine samopoštovanja, jer osobe koje se bave određenom vrstom vježbanja imaju priliku, kroz svoju aktivnost, povećati ili izgraditi svoje samopoštovanje, dok osobe koje nisu sklone tjelesnim aktivnostima nemaju priliku ovim načinom uticati na svoje samopoštovanje. Uopšteno se može reći da visinia samopoštovanja sportista/vježbača zavisi o raznim faktorima kao što su: uključenost, uspjeh, zadovoljstvo izgledom, motivisanost, finansijska korist…
Zaključak
Gledajući sve što se vježbanjem nastoji postići, možemo zaključiti da razvija funkcionalne, morfološke, motoričke, konativne i kognitivne karakteristike organizma djelujući biološkom, zdravstvenom, vaspitnom, obrazovnom, ekonomskom, rekreativnom i stvaralačkom polju ljudskih djelatnosti. Također možemo sa sigurnošću reći da tjelesno vježbanje podiže kvalitet života pojedinca. Ovi izneseni zaključci slažu se s podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čija preporuka je svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od najmanje pola sata. Stoga je svakodnevno vježbanje ili vježbanje barem tri puta nedeljno, po jedan sat najbolji način da spriječite liječenje i unaprijedite svoje fizičko ili mentalno zdravlje!
Izvor: Fitness-trener